Domaće voće je mnogo boljeg ukusa od onog kupljenog napolju.
Ako se odlučite za uzgoj jagoda, pokazat ćemo vam nekoliko zanimljivih savjeta za gnojidbu jagoda kako bi vaša berba bila zaista savršena.
Samo slijedite jednostavne korake na YouTubeu i vidjet ćete koliko jagoda možete iskoristiti.
Može se reći da će žetva biti beskrajna za vas.
Ako se odlučite za našu metodu gnojidbe jagoda, prvo moramo reći da nije nimalo komplicirana.
Sve što vam treba je glavni sastojak, a to je jod.
Kada se odlučite za gnojidbu, vi određujete količinu.
Gore navedeni proces je podijeljen u tri faze.
Faza 1
Prvu fazu treba obaviti dok još pripremate tlo za sadnju jagoda.
Preporučuje se upotreba 15 kapi joda na 10 litara vode.
Umiješajte ih u tečnost i ovom mješavinom dobro zalijte cvjetnjak
Faza 2
Kada je sadnja jagoda završena, možete ući u drugu fazu. To se dešava prije nego što jagode procvjetaju.
Ovdje će vam za istu količinu vode trebati 15 kapi joda i šolja kvalitetnog drvenog pepela.
Tu se ne zaustavlja, jer postoji i kašičica borne kiseline.
Treća faza
Ovaj period nastupa kada su jagode već procvjetale i treba da podrže intenzitet cvjetanja. Ovdje je gnojenje jagoda više funkcija održavanja, pa vam je potrebno 10 litara vode i 10 kapi joda.
Kako uraditi?
Naravno, vrlo je jednostavan za korištenje.
Dovoljno je napraviti otopinu od raznih sastojaka, kojom u prvoj fazi možete zalijevati tlo, a zatim i same jagode.
Ovo svakome daje oko 500 ml date otopine, što je bolje od bilo kojeg gnojiva.
Drugi način korištenja ovog rješenja je da ga sipate u bocu sa raspršivačem i nanesete na jagode. Aktivne tvari do njih dopiru direktno kroz listove.
Dakle, na vama je da odlučite koji postupak ćete koristiti.
Mogu se kombinovati.
Zašto koristiti jod?
Jod igra važnu ulogu u životnim aktivnostima biljaka i njihovim normalnim fiziološkim procesima.
Učestvuje u sintezi određenih aminokiselina i proteina (sadržanih u njegovom sastavu), prirodni je konzervans, uključen je u disanje, fotosintezu i metabolizam dušika.
Ovaj element u tragovima je efikasan protiv većine gljivica, virusa i bakterija, a posebno je efikasan protiv plijesni, plijesni i pepelnice.
Nedostatak joda u biljkama može dovesti do smanjene otpornosti na razne bolesti.
Nedostatak joda može biti uzrokovan nedostatkom ovog elementa u tlu (naročito tresetna tla, pješčana tla i tla siromašna usevima).
Tlo koje je previše kiselo nije pogodno za jod – u tlu se jod odmah pomiče u niže slojeve, čineći ga nedostupnim biljkama.
Najprirodniji oblici joda nalaze se u plodnim stablima crnog hrasta u nizinama, posebno duž obale.
Vizuelno utvrditi da li biljka ima nedostatak ovog elementa u tragovima je prilično teško, jer se neki poklapaju sa simptomima drugih bolesti i aktivnosti štetočina.
Stoga preporučujemo barem preventivno gnojenje biljaka jodom – korisno je u svakom vrtu i sigurno neće štetiti biljci.
