Vlada Republike Poljske donijela je odluku o stavljanju Milorada Dodika, predsjednika entiteta Republika Srpska (RS), na tzv. “crnu listu”. Ova informacija potvrđena je za portal Politicki.ba, a predstavlja novi korak u nizu međunarodnih mjera protiv političkih aktivnosti koje se percipiraju kao prijetnja stabilnosti Bosne i Hercegovine, ali i šireg regiona.
Prema izvorima bliskim vlastima u Varšavi, Dodiku je ovom odlukom zabranjen ulazak u Poljsku, boravak na njenoj teritoriji, kao i tranzit kroz ovu zemlju. To znači da on više neće moći koristiti Poljsku kao rutu za eventualna putovanja, uključujući i letove prema Rusiji, gdje često putuje.
-
Razlozi za zabranu: antidejtonske i secesionističke aktivnosti
Odluka poljske vlade obrazložena je Dodikovim političkim djelovanjem koje je ocijenjeno kao antidejtonsko i otvoreno secesionističko. Iz Varšave poručuju da ovakvo ponašanje direktno ugrožava Dejtonski mirovni sporazum, ključni dokument koji je 1995. godine zaustavio rat u Bosni i Hercegovini i postavio temelje njenog političkog sistema.
Prema tumačenju poljskih vlasti, Dodikovi postupci, izjave i zakonske inicijative predstavljaju pokušaj razgradnje institucija Bosne i Hercegovine, kao i otvoreni napad na njen suverenitet i teritorijalni integritet. Poljska, kao članica Evropske unije i NATO-a, ovakve poteze vidi kao ozbiljnu prijetnju regionalnoj sigurnosti i stabilnosti.
-
Nema sankcija za druge zvaničnike iz RS-a
Zanimljivo je da se poljska zabrana odnosi isključivo na Milorada Dodika. Niti jedan drugi zvaničnik Republike Srpske nije obuhvaćen ovom mjerom, što ukazuje da Varšava trenutno ne planira šire sankcije prema političkom vrhu ovog bh. entiteta. Ova odluka, međutim, može se posmatrati i kao upozorenje drugim akterima u RS-u da bi i oni mogli biti predmet sličnih mjera ukoliko nastave podržavati ili provoditi sličnu politiku.
-
Ograničenje kretanja: Dodik više ne može letjeti preko Poljske
Jedna od konkretnih posljedica ove zabrane jeste i onemogućavanje Dodikovog korištenja poljskog zračnog prostora za međunarodna putovanja. Budući da se Dodik u više navrata susretao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kao i drugim visokim zvaničnicima Ruske Federacije, ovo mu može dodatno zakomplicirati logistiku tih posjeta.
Iako Dodik i dalje može letjeti prema Rusiji preko drugih zemalja, sve manji broj evropskih država kroz koje može slobodno putovati dodatno otežava njegove diplomatske i političke kontakte van Bosne i Hercegovine, posebno s Moskvom.
-
Poljska četvrta evropska zemlja koja sankcioniše Dodika
Ovim potezom, Poljska je postala četvrta evropska država koja je zvanično sankcionirala Milorada Dodika. Prije nje, to su učinile Velika Britanija, Austrija i Njemačka. Svaka od ovih zemalja donijela je slične mjere: zabranu ulaska, zamrzavanje imovine (ukoliko postoji na teritoriji tih država), te prekid zvaničnih kontakata.
U većini obrazloženja ovih odluka navodi se da Dodik podriva Dejtonski sporazum, prijeti funkcionalnosti države i unosi političku nestabilnost u cijeli region Zapadnog Balkana.
-
SAD uvodile sankcije dva puta
Prije evropskih država, prvi korak u ovom smjeru napravile su Sjedinjene Američke Države. Washington je u dva navrata uveo sankcije protiv Dodika – prvi put 2017. godine tokom mandata Baracka Obame, a zatim i 2022. godine za vrijeme administracije Joea Bidena.
Američke sankcije uključivale su zamrzavanje imovine i zabranu poslovanja američkih državljana s Dodikom i firmama povezanim s njim. Tada su iz Ministarstva finansija SAD-a saopćili da Dodik koristi svoju političku moć za lično bogaćenje i destabilizaciju Bosne i Hercegovine.
-
Sve veći međunarodni pritisak
Međunarodni pritisak na Milorada Dodika raste iz godine u godinu. Njegove izjave o “mirnom razdruživanju”, prijetnje povlačenjem iz državnih institucija, usvajanje entitetskih zakona koji direktno krše odluke Ustavnog suda BiH i ignorišu odluke visokog predstavnika – sve to je naišlo na osudu međunarodne zajednice.
Odluka Poljske, iako simbolična na diplomatskom planu, ima ozbiljan politički značaj jer pokazuje sve širu evropsku spremnost da se na konkretan način suprotstavi narušavanju postdejtonske BiH. Ona također signalizira i mogućnost da i druge članice Evropske unije u budućnosti poduzmu slične korake.
