Naučno istraživanje koje je objavljeno u avgustu 2024. godine, donosi revolucionarna saznanja o procesu starenja. Naime, prema rezultatima ove studije, starenje nije postepeno i linearno, već dolazi u naglim skokovima. Ove promjene najčešće postaju primjetne kroz pojavu bora i drugih znakova starenja, naročito nakon 40. godine života.
Otkrivene ključne faze starenja
Prema istraživanju koje je sproveo profesor Majkl Snajder sa Univerziteta Stenford, najizraženije promjene vezane za starenje dešavaju se između 44. i 60. godine života. Upravo u ovom periodu dolazi do značajnih fizioloških promjena koje se ogledaju ne samo na licu već i u cjelokupnom zdravlju organizma, prenosi RTS.rs.
„Postoje određeni periodi života kada se dešavaju nagle i drastične promjene u organizmu“, objasnio je genetičar Snajder.
Kako bi se došlo do ovih zaključaka, naučnici su analizirali 135.000 različitih molekula i mikroba iz uzoraka 108 dobrovoljaca čija starost se kretala između 25 i 75 godina. Rezultati su pokazali da se tokom dva specifična perioda života javljaju značajne promjene u molekulima povezanima sa kardiovaskularnim zdravljem i metabolizmom.
U istraživanju su proučavane razne vrste molekula, uključujući RNK, proteine, lipide i mikrobiome crijeva, kože, nosa i usta. Naučnici su zaključili da se količina različitih vrsta molekula mijenja tokom ključnih perioda starenja, što potvrđuje teoriju o „skokovima“ u procesu starenja.
Kako usporiti proces starenja?
Zanimljivo je da druga studija, koju je sproveo australijski univerzitet Edit Kauan, sugeriše da se proces starenja može usporiti uz pomoć putovanja. Naime, učestala putovanja omogućavaju ljudima da stiču nova iskustva i upoznaju različite kulture, što pozitivno utiče na mentalno zdravlje i može usporiti znakove starenja.
Savjeti stručnjaka za mladolik izgled i dugovječnost
Poznati gastroenterolog dr. Vil Bulsevic podijelio je nekoliko korisnih savjeta za očuvanje mladolikosti i dugovječnosti:
Redovna fizička aktivnost – Svakodnevne šetnje u prirodi i najmanje 30 minuta vježbanja dnevno mogu značajno smanjiti nivo stresa, poboljšati raspoloženje i pozitivno uticati na probavu. Fizička aktivnost je ključna za održavanje vitalnosti i dobrog zdravlja.
Zdrava ishrana – Ishrana bogata vlaknima, poput voća, povrća, mahunarki i sjemenki, doprinosi dugovječnosti, osigurava energiju i pomaže u održavanju zdravog metabolizma. Naučna istraživanja potvrđuju da ljudi koji konzumiraju hranu bogatu vlaknima imaju manji rizik od srčanih oboljenja, raka i drugih hroničnih bolesti.
Izbjegavanje alkohola – Prekomjerna konzumacija alkohola povezana je s povećanim rizikom od srčanih bolesti, karcinoma i drugih zdravstvenih problema. Smanjenje unosa alkohola može imati dugoročne koristi za zdravlje.
Smanjenje vremena provedenog ispred ekrana – Dugotrajno gledanje u ekran telefona, računara ili televizora može negativno uticati na kvalitet sna i povećati nivo stresa i depresije. Istraživanja pokazuju da usamljenost i nedostatak socijalnih interakcija povećavaju rizik od demencije za čak 31%.
Dobar san – Kvalitetan san igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja. Nedostatak sna može negativno uticati na imunitet, zdravlje srca, stanje kože i nivo energije. Takođe, hronična neispavanost može smanjiti produktivnost i oslabiti kognitivne funkcije.
Zaključak
Iako proces starenja ne možemo u potpunosti zaustaviti, možemo preduzeti korake da ga usporimo i učinimo što manje primjetnim. Zdrav način života, ishrana bogata vlaknima, redovna fizička aktivnost i kvalitetan san ključni su faktori koji mogu pomoći u očuvanju mladolikosti i vitalnosti. Takođe, aktivan društveni život i nova iskustva, poput putovanja, mogu pozitivno uticati na naše mentalno i fizičko zdravlje, čineći proces starenja sporijim i manje primjetnim.
Uz ove savjete, možemo duže uživati u zdravlju, energiji i mladolikom izgledu, bez obzira na godine!
