Svaka osoba ima mladeže na tijelu. Navikli smo na njih i rijetko im posvećujemo pažnju, posebno ako se ne mijenjaju i ne stvaraju nelagodu. Međutim, iako su u većini slučajeva bezopasni, neki mladeži mogu predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik – naročito ako se u njima počnu dešavati promjene koje ukazuju na maligni proces.
Upravo zato je važno znati šta je normalno, a šta nije. Prepoznavanje potencijalno opasnih znakova na vrijeme može doslovno spasiti život. Ne zahtijeva se medicinsko znanje – dovoljno je da redovno posmatramo svoju kožu i obratimo pažnju na upozoravajuće promjene. Samopregled je jednostavan, ne traje dugo i može napraviti ogromnu razliku.
-
Zašto ne smijemo ignorisati mladeže?
Mladeži su često neprimjetni dijelovi našeg tijela. Na njih se naviknemo i rijetko ih detaljno posmatramo. Međutim, upravo u tome leži problem – rane promjene u izgledu mladeža mogu lako proći nezapaženo. Iako su šanse da mladež preraste u melanom male, ta se mogućnost ipak ne smije zanemariti.
Melanom je jedan od najagresivnijih oblika raka kože. Ako se ne otkrije na vrijeme, brzo se širi i može zahvatiti unutrašnje organe. Dobra vijest je da se, ukoliko se prepozna u ranoj fazi, melanom može uspješno liječiti. Ključ je u redovnom praćenju i prepoznavanju promjena.
-
Samopregled kože: prva linija odbrane
Jedan od najefikasnijih načina da na vrijeme uočimo sumnjive promjene je samopregled kože. Ovaj jednostavan postupak traje samo nekoliko minuta mjesečno, ali može značiti razliku između ranog liječenja i komplikacija. Stručnjaci preporučuju da svaka osoba najmanje jednom mjesečno pregleda svoju kožu, naročito dijelove koji su često izloženi suncu ili trenju – ramena, leđa, vrat, lice, prepone, stopala.
Pregled treba obaviti uz dobro osvjetljenje i uz pomoć ogledala. Za dijelove tijela koje ne možete lako vidjeti (poput leđa), koristite dodatno ogledalo ili zamolite nekoga da vam pomogne.
-
Upozoravajući znaci koji ne smiju biti ignorisani
Kada vršite samopregled, obratite pažnju na sljedeće promjene mladeža:
- Naglo povećanje veličine – ako mladež postaje veći u kratkom vremenu, to može biti signal za uzbunu.
- Promjena oblika – posebno ako postaje nepravilnog ili asimetričnog izgleda.
- Nejasne ili nazubljene ivice – zdravi mladeži imaju glatke i jasne ivice.
- Promjena boje – pojava više nijansi, jako taman ili potpuno crn mladež zahtijeva pažnju.
- Krvarenje, suhoća, kraste ili perutanje – fizičke promjene površine mladeža su jasan znak da nešto nije u redu.
- Svrab, peckanje, bol, crvenilo ili upala – nelagoda u području mladeža nikad nije dobar znak.
- Mladeži na rizičnim mjestima – pojas pantalona, područje brijanja, ispod grudnjaka ili u obući su mjesta koja su stalno izložena trenju i povredama.
Ako primijetite bilo koju od ovih promjena, ne odgađajte odlazak dermatologu. Pravovremena dijagnoza može spriječiti dalji razvoj bolesti.
-
ABCDE metoda samopregleda
Za lakše pamćenje na šta treba obratiti pažnju, stručnjaci savjetuju tzv. ABCDE metodu:
A – Asimetrija: Jedna polovina mladeža ne izgleda isto kao druga.
B – Bordure (ivice): Nepravilan, nazubljen ili nejasan rub.
C – Color (boja): Više nijansi boje u istom mladežu.
D – Dimenzije (veličina): Prečnik veći od 6 mm, posebno ako se povećava.
E – Evolucija (promjena): Bilo kakva promjena izgleda, boje, oblika, osjećaja.
-
Praćenje mladeža – kako to raditi?
Jedan od najboljih načina da pratite promjene na koži jeste da fotografišete mladeže jednom mjesečno. Time možete uočiti suptilne promjene koje biste možda previdjeli golim okom. Fotografije čuvajte organizovano, kako biste ih mogli upoređivati iz mjeseca u mjesec.
Takođe, preporučuje se vođenje male evidencije o lokaciji i izgledu sumnjivih mladeža – možete koristiti običnu bilježnicu, aplikaciju na telefonu ili čak specijalizirane digitalne alate za praćenje stanja kože.
-
Uloga stručnjaka i važnost redovnih pregleda
Iako je samopregled važan, on nije zamjena za stručno mišljenje. Dermatolog može uraditi klinički pregled i dermoskopski pregled koji omogućava mnogo precizniju procjenu promjena u mladežu. Zahvaljujući savremenoj tehnologiji, čak 95% melanoma može biti otkriveno upravo dermoskopijom u ranoj fazi.
Rizik se značajno smanjuje ako jednom godišnje odete na preventivni dermatološki pregled, čak i ako ne primjećujete nikakve promjene. Prevencija mora postati navika, a ne nešto što radimo tek kad se pojavi problem.
-
Znakovi koje tijelo šalje
Koža je naš najveći organ i često šalje jasne poruke o stanju zdravlja. Svaka nova mrlja, mladež koji mijenja oblik ili boju, osjećaj svraba ili nelagode – sve su to signali koje ne treba zanemariti.
Redovno posmatranje sopstvenog tijela nije paranoja, već odgovorno ponašanje prema sopstvenom zdravlju.