Predsjednik Amerike Donald Trump ponovno je izazvao reakcije širom svijeta najavljujući novi paket recipročnih carina koji će obuhvatiti sve države, a ne samo one s kojima SAD ima najveće trgovinske neravnoteže. Ova odluka dolazi u trenutku kada globalna ekonomija već trpi posljedice prethodnih protekcionističkih mjera, a stručnjaci upozoravaju na moguće dalje komplikacije u međunarodnoj trgovini.
Trump već duže vrijeme koristi carine kao ključni alat ekonomske politike, tvrdeći da su nužne kako bi se zaštitila američka proizvodnja i radna mjesta. Najavio je da će u srijedu predstaviti cjelovit plan uvođenja carina, naglašavajući simboličan značaj tog dana, koji je nazvao “Danom oslobođenja”. Ovo nije prvi put da koristi ovakvu retoriku – već je ranije donio odluke o povećanju carina na aluminij, čelik i automobile, dok je carine na kinesku robu podigao na rekordne nivoe.
Njegova administracija smatra da je uvođenje carina opravdano i potrebno kako bi se osigurao ravnopravniji tretman američkih kompanija na globalnom tržištu. Trump vjeruje da druge zemlje koriste nepoštene trgovinske prakse koje štete američkoj ekonomiji, te da Sjedinjene Države imaju pravo uzvratiti jednakim mjerama. Međutim, dok on i njegovi saradnici smatraju da će ove mjere ojačati američku privredu, finansijska i robna tržišta ne dijele isti optimizam.
Naime, proteklih dana svjetske berze su doživjele značajan pad, a investitori su izrazili zabrinutost zbog mogućih posljedica trgovinskog rata. Wall Street je reagirao osjetnim gubicima, dok su vodeće evropske i azijske berze također zabilježile nestabilnost. Veliki broj ekonomskih analitičara upozorava da bi uvođenje širokih carina moglo izazvati lančanu reakciju, koja bi na kraju mogla dovesti do recesije u SAD-u i drugim velikim ekonomijama.
Nekoliko ključnih američkih trgovinskih partnera već je najavilo da će preduzeti kontramjere. Kina, Evropska unija i Kanada signalizirale su da neće ostati pasivne ako se Trump odluči na agresivan protekcionizam. Kineski zvaničnici su poručili da su spremni uzvratiti jednakim mjerama, što bi moglo dodatno zaoštriti ionako napete ekonomske odnose između dvije najveće svjetske ekonomije. Slično su najavile i zemlje članice Evropske unije, koje su već ranije imale trgovinske sukobe s Washingtonom zbog carina na čelik i aluminij.
Trump je naglasio da će recipročne carine biti usmjerene na zemlje koje već naplaćuju visoke carine na uvoz američkih proizvoda. Cilj mu je, kako kaže, izjednačiti trgovinske uslove i osigurati pravedniju razmjenu dobara i usluga između SAD-a i njegovih partnera. Njegova administracija tvrdi da su mnoge zemlje godinama iskorištavale Sjedinjene Države kroz nepoštene trgovinske prakse i da je krajnje vrijeme da se tome stane u kraj.
Već u februaru, Trump je potpisao memorandum kojim je naložio američkim dužnosnicima da analiziraju trgovinske odnose sa svim državama i sastave detaljan izvještaj o mogućim protumjerama. Ovaj potez bio je signal da njegova administracija ozbiljno razmatra promjene u trgovinskoj politici i da ne planira popustiti pod pritiskom međunarodnih saveznika.
Prošle sedmice pojavile su se spekulacije da bi Bijela kuća mogla ublažiti prvobitne planove i eventualno napraviti određene izuzetke ili uvesti blaže carine za određene zemlje. Međutim, Trump je sada ponovo dao do znanja da ne planira odstupiti od svog čvrstog stava. Prema njegovim riječima, ako neka država naplaćuje visoke carine na američku robu, tada će SAD odgovoriti istom mjerom, bez izuzetaka.
Izvori bliski Bijeloj kući otkrili su da je prvobitno razmatrana opcija fokusiranja carinskih mjera samo na 10 do 15 zemalja s kojima SAD ima najveće trgovinske neravnoteže. Međutim, Trump je sada odlučio proširiti ovu politiku na sve zemlje, naglašavajući da Sjedinjene Države više neće biti meta nepoštenih trgovinskih praksi.
Analitičari ističu da bi ovakav pristup mogao imati dugoročne posljedice po globalnu ekonomiju. Iako Trump vjeruje da će carine ojačati američku industriju, postoji realna opasnost da bi ovakva politika mogla dovesti do smanjenja trgovine, povećanja troškova proizvodnje i pada potrošnje. Pored toga, mnoge američke kompanije koje ovise o uvozu sirovina mogle bi se suočiti s ozbiljnim poteškoćama.
U svakom slučaju, Trump ostaje dosljedan svom pristupu i nastavlja s politikom ekonomskog nacionalizma. Ostaje da se vidi kako će se situacija razvijati u narednim sedmicama i kakav će biti odgovor međunarodne zajednice na najavljene mjere. Ono što je sigurno jeste da svijet ulazi u novu fazu trgovinskih odnosa, a Sjedinjene Države će igrati ključnu ulogu u njihovom oblikovanju.
