Načelnik Policijske uprave Zvornik, Aleksandar Vasiljević, nedavno je odgovarao na pitanje koje je izazvalo posebnu pažnju javnosti — da li će policija uhapsiti predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, ako tako naloži Sud BiH. Njegov odgovor bio je kratak, ali jasan: “Mi nemamo takva ovlaštenja.”
Izjava je odmah izazvala različite reakcije. Dok su jedni protumačili ovu poruku kao izbjegavanje odgovornosti, drugi su u tome vidjeli potvrdu dubokog raskola između pravosuđa na državnom nivou i policijskih struktura u Republici Srpskoj. Vasiljević je ponovio da Policijska uprava Zvornik djeluje u skladu sa zakonima Republike Srpske i da njihova nadležnost ne obuhvata izvršavanje naloga koji dolaze izvan njihovog sistema komande.
U praksi, ovo znači da, i ako Sud BiH izda nalog za hapšenje Dodika, njegova egzekucija nije nešto što bi sproveo sektor kojim Vasiljević upravlja. On je time indirektno poručio da Policijska uprava Zvornik neće preduzimati aktivnosti koje dolaze izvan institucionalnog okvira entiteta. Takva izjava dodatno komplikuje situaciju u BiH, jer pokazuje koliko je slaba koordinacija između različitih nivoa vlasti, posebno kada je riječ o politički osjetljivim pitanjima.
Ovakav stav nije nov. Već neko vrijeme se u javnosti stvara atmosfera u kojoj institucije Republike Srpske sve češće dovode u pitanje autoritet državnih organa, posebno pravosuđa. Dodik i najviši funkcioneri RS-a već godinama javno govore o “separaciji nadležnosti” i osporavanju odluka koje dolaze iz Sarajeva. U tom kontekstu, izjava načelnika PU Zvornik može se posmatrati i kao signal političke lojalnosti.
Ono što dodatno komplikuje situaciju jeste činjenica da su pravosudne institucije, konkretno Sud i Tužilaštvo BiH, već pokrenule određene procese protiv Milorada Dodika. Iako se konkretni postupci vode zbog navodnog kršenja odluka visokog predstavnika i zbog nepoštovanja odluka Ustavnog suda BiH, njihov pravni rasplet zavisi od toga hoće li i kako organi izvršne vlasti sprovesti eventualne sudske naredbe.
U tom smislu, izjava Vasiljevića otvara pitanje — šta se dešava ako državne institucije nemaju efektivne mehanizme za provođenje svojih odluka na teritoriji entiteta? Da li to znači da BiH funkcioniše kao država s ograničenim suverenitetom, u kojoj entiteti odlučuju kada i koje zakone poštuju?
Mnogi pravni stručnjaci upozoravaju da je ovakvo stanje neodrživo. Ako lokalna policija ne priznaje naloge s državnog nivoa, to ozbiljno dovodi u pitanje funkcionalnost cijelog sistema. Neki čak smatraju da to otvara vrata pravnom haosu — situaciji u kojoj će zakon važiti samo selektivno, zavisno od toga ko je politički na vlasti u datom trenutku i na kojem nivou.
Javnost je podijeljena. Dok jedni podržavaju stav da se entitetske institucije trebaju štititi i da ne smiju slijepo sprovoditi “naređenja iz Sarajeva”, drugi upozoravaju da se time podriva država i otvara prostor za još dublju destabilizaciju.
U svakom slučaju, ovakve poruke iz lokalnih policijskih struktura, posebno kad se odnose na potencijalno hapšenje visokopozicioniranog političara, nisu bez težine. One pokazuju da sukob nadležnosti u BiH više nije teorijsko pitanje, već konkretan izazov koji se svakodnevno prenosi na teren. Pitanje koje sada visi u zraku jeste: ako se jednog dana izda nalog za hapšenje Dodika, ko će ga zaista sprovesti?
Sudeći po izjavama kao što je ova iz Zvornika — vjerovatno niko.
To dodatno potvrđuje koliko je politička scena u BiH napeta, ali i koliko je sistem pravne države oslabljen. Kada institucije koje bi trebale biti profesionalne i operativne počnu davati politički obojene izjave, postaje jasno da granice između prava i politike više gotovo i ne postoje.
Načelnik PU Zvornik možda je rekao samo jednu rečenicu, ali ona nosi težinu cijele političke krize koja se godinama gomila u Bosni i Hercegovini.
