Zdravlje je najvažnije za čovjeka. Tako danas moždani udar sve češće pogađa osobe mlađe od 50 godina. Ovaj zabrinjavajući trend postao je tema mnogih istraživanja, jer stručnjaci upozoravaju da promjene u načinu života, uključujući lošu ishranu, nedostatak fizičke aktivnosti i stres, doprinose razvoju ateroskleroze i drugih vaskularnih problema kod mladih.
Šta je moždani udar?
Moždani udar nastaje kada krvni sudovi u mozgu postanu začepljeni ili puknu, što prekida dotok krvi i kiseonika u mozak. Bez pravovremenog snabdijevanja krvlju, moždane ćelije brzo odumiru, što može izazvati trajna oštećenja ili smrt.
Postoje dvije glavne vrste moždanog udara:
Ishemijski moždani udar – uzrokovan začepljenjem krvnog suda trombom ili embolusom. Ova vrsta čini čak 85% svih slučajeva.
Hemoragijski moždani udar – nastaje usljed pucanja krvnog suda i krvarenja u mozgu.
Statistika pokazuje da na svakih 100.000 stanovnika dolazi između 150 i 200 slučajeva moždanog udara godišnje. Nakon 55. godine života, rizik se udvostručuje svakih deset godina. Međutim, u posljednje vrijeme, sve je više slučajeva zabilježeno kod mlađih osoba, što ukazuje na ozbiljnu promjenu u epidemiološkim trendovima.
Mladi vaskularci: Novi rizici za mlađu populaciju
Dok su kod starijih ljudi hipertenzija, dijabetes, pušenje i povišene masnoće najčešći uzroci moždanog udara, kod mlađih se rizici često razlikuju. Kod mladih, moždani udar može biti posljedica:
Spontanih disekcija arterija – koje izazivaju oštećenja krvnih sudova.
Genetskih predispozicija – poput poremećaja elastičnosti krvnih sudova.
Ateroskleroze – koja se sada sve češće javlja kod mlađe populacije.
Primarijus dr. Mihailo Mirković ističe da su mladi vaskularci – osobe mlađe od 50 godina s krvnim sudovima sličnim onima kod ljudi starijih od 65 godina – postali zabrinjavajuća pojava. Razvijena ateroskleroza kod mladih često je povezana s nekontrolisanim krvnim pritiskom, povišenim masnoćama i nezdravim načinom života.
Neobični uzroci moždanog udara kod mladih
Pored uobičajenih faktora rizika, kod mladih se mogu javiti i specifični uzroci koji nisu česti u starijoj populaciji. Neurolozi upozoravaju na sljedeće:
Mikrotraume izazvane naglim pokretima – poput vožnje automobila ili naglog zabacivanja glave.
Zabacivanje glave kod frizera – što može uzrokovati privremene poremećaje cirkulacije.
Otvor između lijeve i desne pretkomore srca – koji postoji kod oko 5% populacije. Ova anomalija može omogućiti formiranje tromba i njegovo dospijevanje u mozak.
Prema profesorki dr. Dejani Jovanović, ovakvi specifični uzroci, iako rijetki, mogu značajno povećati rizik od moždanog udara kod mlađih osoba.
Prepoznavanje simptoma
Rani simptomi moždanog udara zavise od dijela mozga koji je pogođen. Među najčešćim znakovima su:
Otežan govor – nejasan izgovor ili gubitak sposobnosti komunikacije.
Gubitak ravnoteže – iznenadna nesposobnost stajanja ili hodanja.
Paraliza jedne strane tijela – slabost ili utrnulost u ruci, nozi ili licu.
Iznenadne promjene vida – zamagljen ili dvostruki vid.
Dr. Jovanović upozorava da simptomi moždanog udara često ne izazivaju bol, što može odložiti pravovremeno reagovanje. Brza reakcija je ključna jer svaka minuta nakon početka simptoma može značiti gubitak miliona moždanih ćelija.
Prevencija i liječenje
Prevencija moždanog udara je najbolji način borbe protiv ovog stanja. Ključni koraci uključuju:
Kontrola faktora rizika – redovno mjerite krvni pritisak, šećer u krvi i nivo masnoća.
Izbjegavanje cigareta – pušenje drastično povećava rizik od oštećenja krvnih sudova.
Fizička aktivnost – redovno vježbanje jača srce i poboljšava cirkulaciju.
Zdrava ishrana – smanjite unos zasićenih masti i soli, a povećajte unos voća, povrća i omega-3 masnih kiselina.
U slučaju moždanog udara, savremene metode liječenja, poput mehaničke rekanalizacije i trombolize, omogućavaju značajno povećanje šansi za oporavak. Produžavanje terapijskog „vremenskog prozora“ na 24 sata omogućava liječenje čak i u kasnijim fazama.
Statistika pokazuje da se uz adekvatan tretman trećina pacijenata uspješno oporavi, dok ostatak može zahtijevati duži period rehabilitacije.
Zaključak
Moždani udar više nije isključivo problem starije populacije – sve češće pogađa mlađe ljude, što ukazuje na promjene u savremenom načinu života. Pravovremeno prepoznavanje simptoma, redovni zdravstveni pregledi i zdrave navike ključni su za prevenciju i uspješno liječenje ovog ozbiljnog stanja.
Ova priča nije samo statistika, već i poziv na djelovanje. Promjena životnog stila može spasiti živote, jer čak i najmanji koraci – poput redovnog mjerenja pritiska ili prestanka pušenja – mogu značajno smanjiti rizik. Moždani udar nije nepobjediv, ali zahtijeva pažnju, svijest i odgovornost.
