Ponovo je u centru pažnje međunarodne zajednice situacija na Zapadnom Balkanu, a politika Donalda Trumpa prema ovom regionu postavlja brojna pitanja o budućim odnosima između Sjedinjenih Američkih Država i država Balkana. Odnosi između Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova već su godinama obilježeni tenzijama, a Trumpov potencijalni povratak na vlast mogao bi značajno uticati na dalji razvoj događaja.
Eskalacija tenzija na Kosovu
Situacija na Kosovu postala je napeta u decembru 2022. godine, kada su predstavnici srpske manjine, po nalogu iz Beograda, napustili kosovske institucije – pravosuđe, policiju i administraciju. Kao odgovor, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rasporedio je trupe na granici sa Kosovom. Vučić je naglasio da će vojska štititi srpsku manjinu na Kosovu, koje Beograd i dalje smatra svojom “južnom pokrajinom”. Situacija je dodatno eskalirala u maju 2023. godine, kada su srpski nasilnici ozlijedili 90 vojnika KFOR-a na Kosovu.
Sukobi u blizini manastira Banjska
U septembru 2023. godine, u blizini srpsko-pravoslavnog manastira Banjska na sjeveru Kosova, izbili su sukobi između srpskih paravojnih jedinica i kosovske policije. Poginule su četiri osobe, a pripadnici srpskih paravojnih snaga, pod vodstvom Vučićevog čovjeka od povjerenja, pobjegli su u Srbiju, ostavljajući moderno vojno naoružanje vrijedno milijune eura. Sve je ukazivalo na planiranu veću vojnu operaciju s ciljem zauzimanja četiri općine na sjeveru Kosova, gdje srpska manjina čini većinu.
Prijetnje Bosni i Hercegovini
Dana 26. februara 2025. godine, potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin, tokom posjete Moskvi, izjavio je da “Bosna nikada nije bila bliže svom kraju”. Ova izjava uslijedila je nakon što je državni Sud BiH osudio Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske (RS), na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja javnih funkcija zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta. Dodik je zaprijetio da bi presuda protiv njega mogla zadati “smrtonosni udarac” BiH.
Dodikove mjere i reakcije institucija
Nakon presude, Dodik je inicirao usvajanje zakona u parlamentu RS-a kojima se državnim sigurnosnim i pravosudnim organima BiH zabranjuje djelovanje u RS-u. Ovi zakoni stupili su na snagu 6. marta 2025. godine, ali nisu poštivani od svih institucija. Zaposlenici glavnog sjedišta Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) nastavili su s radom, dok su njihove kolege iz regionalnog ureda u Banjoj Luci napustile radna mjesta noseći službeno naoružanje. Direktor SIPA-e, Darko Ćulum, izjavio je da se rad u glavnoj zgradi obavještajne službe, smještenoj na teritoriji RS-a, nastavio bez prekida. Dodik je upozorio da će svi koji ostanu u institucijama zajedničke države BiH biti tretirani kao “srpski izdajnici”.
Sastanak Dodika i Vučića
Tokom sastanka sa predsjednikom Vučićem u Beogradu 6. marta, Dodik je eskalirao retoriku, tvrdeći da “Bošnjaci iz Sarajeva žele oružani sukob u Bosni” kako bi se “osvetili Srbima”. Ove izjave dodatno su pojačale tenzije u regionu.
Reakcija visokog predstavnika
Visoki predstavnik Christian Schmidt reagirao je 8. marta, izjavivši da je Dodikov “napad na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine” prešao “crvenu liniju”. Pozvao je međunarodnu zajednicu na snažniju posvećenost rješavanju krize u BiH i kritizirao Vladu Srbije zbog podrške Dodiku.
Trumpova politika prema Balkanu
Tokom svog prvog mandata, Trumpova administracija nije se mnogo fokusirala na BiH, što se može pripisati njegovoj strategiji “Amerika na prvom mjestu”. Ova politika značila je smanjenje američkog uticaja u regijama koje nisu strateški prioriteti SAD-a, uključujući BiH. Fokus je bio na unutrašnjim pitanjima i većim globalnim temama poput odnosa s Kinom i trgovinskih dogovora, dok Zapadni Balkan nije bio prioritet.
Mogući uticaj Trumpovog povratka na Balkan
Analitičari smatraju da bi Trumpov povratak na vlast dao veću podršku nacionalističkim snagama u regionu, uključujući Srbiju i Hrvatsku. Njegova prva administracija slijedila je planove za podjelu Kosova, što bi moglo imati negativne posljedice i za BiH i Sjevernu Makedoniju. Ovakva politika mogla bi potkopati suverenitet Kosova i izazvati nemire u osjetljivim pograničnim područjima.
