Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, oglasio se o trenutnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, naglašavajući da odgovornost za krizu ne može biti svedena samo na jednog političkog aktera. Kako je istakao, Milorad Dodik, iako često predstavljen kao glavni krivac, nije jedini koji doprinosi političkom zastoju i nesuglasicama koje potresaju državu.
Čović smatra da je stvaranje jednostranog narativa o krivici kontraproduktivno i da takav pristup samo produbljuje postojeće podjele. Prema njegovim riječima, cijeli politički sistem BiH pati od dubokih strukturnih problema, a odgovornost snose sve strane koje učestvuju u pregovorima i odlučivanju.
Kompleksna politička stvarnost
“Imamo ozbiljan problem u međusobnom nepovjerenju. Ako ćemo tražiti krivce, moramo ih tražiti na svim stranama”, rekao je Čović. Prema njemu, politička kriza nije nastala preko noći, niti je produkt samo jednog čovjeka ili jedne stranke. Umjesto toga, riječ je o nizu godina neefikasnog dijaloga, neprovedenih reformi i političkih igara koje su stavljale lične i stranačke interese ispred interesa države.
Čović ističe da politički akteri u BiH često ulaze u procese s figom u džepu – javno se zalažu za dijalog, dok iza kulisa opstruiraju svaki pokušaj dogovora. Upravo zato, kako kaže, nije realno očekivati napredak dok se ne izgradi minimum međusobnog povjerenja i dok se ne prizna da odgovornost dijele svi koji sjede za istim stolom.
Uloga međunarodne zajednice
Osim unutrašnjih faktora, Čović ne zanemaruje ni ulogu međunarodne zajednice. Smatra da vanjski akteri često daju jednostrane izjave koje dodatno polarizuju političku scenu. Umjesto da djeluju kao posrednici u dijalogu, ponekad svojim pristupom otežavaju proces pregovora. Čović poziva na ravnopravan pristup svim stranama i izbjegavanje pristranih ocjena koje, kako kaže, podgrijavaju tenzije.
Pregovori o izmjenama Izbornog zakona
Jedna od ključnih tačaka političkih nesuglasica je pitanje izmjena Izbornog zakona. Čović godinama zagovara rješenja koja bi, kako tvrdi, omogućila legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda. Po njegovom mišljenju, dosadašnji sistem ne omogućava pravednu zastupljenost, posebno kada je riječ o hrvatskom narodu.
Naglašava da je HDZ spreman za kompromis, ali ne po cijenu odricanja od temeljnih principa. “Ne može se praviti dogovor koji jednoj strani daje sve, a drugoj ništa. Dogovor mora biti rezultat međusobnog uvažavanja, a ne političkog ucjenjivanja”, izjavio je.
Potrebna je politička zrelost
Čović je istakao da se kriza može prevazići samo ako svi akteri pokažu političku zrelost i volju za dogovor. Upozorio je da trenutna blokada institucija vodi ka dodatnoj destabilizaciji, te da građani gube vjeru u sistem zbog stalnih političkih sukoba.
“Vrijeme je da se prestane s optužbama i da se svi fokusiraju na ono što je zaista važno – stabilnost, funkcionalnost države i bolji život građana. Ako to ne stavimo na prvo mjesto, onda zaista svi snosimo odgovornost za stanje u kojem se nalazimo”, rekao je.
Pogled prema budućnosti
Na kraju, Čović je poručio da Bosni i Hercegovini treba novi politički pristup – onaj koji neće počivati na optuživanju i podjelama, već na dogovoru, ravnoteži i stvarnoj volji za zajednički napredak. Naglasio je da HDZ ostaje posvećen pronalasku kompromisnih rješenja, ali da više neće pristajati na modele koji se, kako kaže, zasnivaju na majorizaciji i jednostranim pritiscima.
“Možemo se ne slagati, ali moramo razgovarati. Ako izgubimo sposobnost dijaloga, gubimo i šansu za bolju budućnost”, zaključio je.
U ovom trenutku, BiH se nalazi na raskršću – može birati između daljnje blokade i stagnacije ili okretanja novoj političkoj odgovornosti. Koji će smjer prevladati, ovisi upravo o onima koji danas donose odluke.
