Srbija se ponovno našla na meti kritika i mogućih sankcija iz Europske unije zbog svoje vanjskopolitičke orijentacije, odnosno pokušaja balansiranja između Bruxellesa i Moskve. Prema izvješću britanskog Telegrapha, pristupni pregovori Srbije s EU mogli bi biti blokirani ukoliko predsjednik Aleksandar Vučić idućeg mjeseca otputuje u Moskvu kako bi prisustvovao vojnoj paradi povodom Dana pobjede, 9. svibnja.
Na spornu situaciju odmah je reagirala glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova, optuživši Europsku uniju za tzv. “euronacizam”. Zaharova je izjavila kako je ovakva retorika i pristup EU-a slična ponašanju fašista iz Drugog svjetskog rata, koji su prema njezinim riječima na sličan način vršili pritisak na one koje su smatrali građanima drugog reda. Na Telegram kanalu objavila je: “Ako je to istina, onda pred našim očima oživljava euronacizam. Prije 80 godina, fašisti su na isti način prisiljavali one koje su smatrali ‘građanima drugog reda’ da se odreknu svoje domovine, naroda i vjere.”
Ruski državni mediji već su objavili da će Vučić biti jedan od istaknutih stranih uzvanika na paradi, te da će Srbija čak sudjelovati s vojnim postrojbama i opremom. Takva najava odmah je izazvala oštre reakcije iz Bruxellesa. Europski dužnosnici upozorili su da bi Vučićevo prisustvo na paradi moglo ozbiljno kompromitirati europske integracije Srbije, koja je službeno kandidat za članstvo u EU još od 2012. godine.
Jonatan Vseviov, glavni tajnik estonskog Ministarstva vanjskih poslova, izjavio je: “Moramo im jasno dati do znanja da određene odluke imaju svoju cijenu. Posljedica bi mogla biti da Srbija neće ući u Europsku uniju.” Dodao je i da se ovakve situacije promatraju kao test lojalnosti, odnosno dokaz na čijoj je strani određena zemlja – europskoj ili ruskoj. “Rusi se jako trude dovesti strane goste… Za nas će ovo biti važan test. U osnovi gledamo jesu li na našoj strani ili igraju za drugu ekipu”, istaknuo je Vseviov.
Tijekom posljednjeg sastanka ministara vanjskih poslova EU, posebno se raspravljalo o sudjelovanju država kandidata na proslavi 9. svibnja u Moskvi. Kaja Kallas, visoka europska diplomatkinja, kazala je kako su mnoge članice jasno poručile da bi bilo kakvo sudjelovanje u ruskim paradama u ovom trenutku bilo krajnje neprimjereno, pogotovo dok Rusija aktivno vodi rat u Ukrajini. “Vrlo jasno se razgovaralo i više država članica je reklo da se svako sudjelovanje na paradama ili proslavama 9. svibnja u Moskvi neće olako shvatiti s europske strane”, rekla je Kallas.
Srbija već godinama pokušava balansirati između istoka i zapada, istovremeno održavajući bliske odnose s Rusijom, dok formalno vodi pregovore o pristupanju EU. No, podrška Moskvi, odbijanje da uvede sankcije Rusiji i izražena ovisnost o ruskim energetskim resursima ozbiljno su zakočili napredak Srbije prema članstvu. Rusija, između ostalog, i dalje posjeduje jedinu srpsku naftnu rafineriju, a Beograd je više puta odbio uvesti sankcije protiv Moskve, što se sve više smatra neprihvatljivim u Bruxellesu.
Kallas je uputila i dodatno upozorenje državama članicama, ali i institucijama EU, da ne sudjeluju na paradi u Moskvi, podsjetivši da ove godine obilježavamo 80. godišnjicu poraza nacističke Njemačke, što Putinova administracija koristi za jačanje unutarnje propagande. Istaknula je važnost prisutnosti europskih predstavnika u Kijevu, kako bi se pokazala dosljedna i snažna podrška Ukrajini u trenucima ruske agresije.
Poziv za sudjelovanje na paradi upućen je i Slovačkoj, zemlji članici EU koja tradicionalno njeguje bliske veze s Moskvom. Premijer Robert Fico, koji se prošle godine susreo s Vladimirom Putinom, jedan je od rijetkih europskih čelnika koji održavaju kontakte s ruskim predsjednikom nakon početka invazije na Ukrajinu. Ipak, ni on još nije potvrdio svoj dolazak.
S druge strane, Viktor Orban, premijer Mađarske i Putinov najbliži saveznik unutar EU, prema dostupnim informacijama, neće prisustvovati ovogodišnjoj paradi.
Sve ove okolnosti dodatno kompliciraju vanjskopolitičku poziciju Srbije. Vučić se nalazi pod snažnim pritiskom s obje strane – dok Moskva očekuje lojalnost i javnu podršku, Bruxelles traži jasno distanciranje od Kremlja. Predstojeći mjeseci mogli bi biti presudni za budućnost europskog puta Srbije.
