Sa zabrinutošću Rumunija i Bugarska prate trenutna dešavanja u vezi s mogućim promjenama statusa kvo na Crnom moru, koje bi mogle proizaći iz pregovora između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. Strahuju da bi svaki dogovor mogao proširiti operativnu zonu ruske mornarice i time ugroziti njihovu sigurnost. Ove bojazni dodatno su pojačane činjenicom da obje zemlje, iako članice NATO-a, nemaju direktan uticaj na pregovore koji bi mogli redefinisati ravnotežu moći u regionu. Prema informacijama koje je danas objavio londonski list “Fajnenšel tajms” (FT), visoki zvaničnici iz crnomorskog regiona izrazili su sumnje u dobre namjere Moskve i strah da bi njihov prostor za manevar mogao biti ozbiljno ograničen ukoliko se Rusiji omogući veća sloboda djelovanja na Crnom moru.
Prema pisanju britanskog lista, evropske zemlje s izlazom na Crno more s pažnjom i oprezom prate napredak pregovora koji se trenutno odvijaju u Rijadu, glavnom gradu Saudijske Arabije. Delegacije Rusije i Sjedinjenih Američkih Država sastale su se jutros u osam sati kako bi razgovarale o mogućem obnavljanju dogovora o sigurnosti plovidbe u ovom strateški važnom regionu. Očekuje se da će pregovori biti ključni za buduće odnose među velikim silama i za stabilnost u crnomorskoj regiji.
Rumunija i Bugarska strahuju od Putinovog napada?
Ukrajina je, kako podsjeća FT, u proteklim mjesecima uspjela istisnuti rusku mornaricu iz zapadnog dijela Crnog mora. Međutim, prema mišljenju neimenovanih zvaničnika, svaki dogovor koji bi bio postignut u Rijadu mogao bi ići u korist Moskvi. Ovo izaziva zabrinutost u Rumuniji i Bugarskoj, koje smatraju da bi mogle biti dovedene u sigurnosno nepovoljan položaj, a da pritom nemaju nikakav mehanizam da utiču na odluke koje se donose izvan njihovih granica.
Jedan od zvaničnika iz regiona izjavio je za FT: “Ovo se dešava u našem neposrednom susjedstvu, a mi nemamo povjerenja u Ruse. Ako im se dozvoli veća sloboda u djelovanju, mogli bismo se suočiti s ozbiljnim sigurnosnim rizicima.”
Stručni sastanak “tehničkih timova” Rusije i Sjedinjenih Država, koji je započeo jutros u Rijadu, usmjeren je na razmatranje detalja mogućeg obnavljanja inicijative o sigurnosti plovidbe u Crnom moru. O toj temi su ranije razgovarali predsjednici dviju zemalja – Vladimir Putin i Donald Trump – tokom njihovog posljednjeg telefonskog razgovora.
Amerika očekuje “istorijski napredak”
Trumpov glavni izaslanik za Rusiju, Steve Vitkof, izrazio je optimizam uoči pregovora, navodeći da očekuje “istinski napredak” i mogućnost postizanja dogovora o primirju na Crnom moru. Prema njegovim riječima, jedan od glavnih ciljeva pregovora jeste osiguravanje nesmetane plovidbe brodova između Rusije i Ukrajine, čime bi se omogućio nastavak trgovine i izvoza poljoprivrednih proizvoda iz regiona.
Međutim, iz Kremlja stižu znatno opreznije poruke. Portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, izjavio je da su pred pregovaračima “teški razgovori” i da je ovo “tek početak dugog i neizvjesnog procesa”. On je naglasio da će glavni fokus ruskih pregovarača biti obnova dogovora o sigurnoj plovidbi brodova koji transportuju robu, prvenstveno ukrajinski poljoprivredni izvoz preko Crnog mora.
Dogovor o sigurnoj plovidbi izvorno je postignut 2022. godine uz posredovanje Turske i Ujedinjenih nacija. Međutim, Moskva se iz tog sporazuma povukla 2023. godine, optužujući Zapad da nije ispunio svoja obećanja o ublažavanju sankcija na ruski izvoz poljoprivrednih proizvoda i đubriva. Ova odluka izazvala je dodatne tenzije u regionu i dovela do nesigurnosti kada je riječ o snabdijevanju globalnog tržišta žitaricama.
Geopolitičke posljedice mogućeg dogovora
Ako bi se postigao dogovor koji bi Rusiji omogućio proširenje njenog uticaja na Crnom moru, to bi moglo imati dalekosežne posljedice ne samo za Rumuniju i Bugarsku, već i za NATO savez u cjelini. Ove dvije zemlje, kao članice NATO-a, oslanjaju se na podršku zapadnih saveznika kada je riječ o njihovoj sigurnosti. Svako povećanje ruskog vojnog prisustva u regionu moglo bi ugroziti postojeći balans snaga i otvoriti vrata novim geopolitičkim sukobima.
Sa druge strane, ruska strana insistira na tome da je obnavljanje sigurnosnog dogovora ključno za stabilizaciju ekonomskih odnosa i omogućavanje nesmetanog izvoza hrane i drugih roba. Analitičari smatraju da bi Zapad mogao biti pod pritiskom da popusti Rusiji u određenim aspektima sankcija, kako bi se izbjegao dalji rast cijena hrane i energetska kriza.
Kako će se pregovori u Rijadu odvijati u narednim danima, ostaje da se vidi. Ipak, jedno je sigurno – njihovi ishodi će značajno uticati na sigurnosnu i političku dinamiku u crnomorskom regionu, ali i šire.
