Meteorolozi su najavili da će se oko Božića vrijeme drastično ohladiti i da će trajati oko 20 dana. Ljekari upozoravaju da može povećati rizik od krvnih ugrušaka. Koji se još simptomi javljaju i kako se možemo najbolje zaštititi? Dr Snežana Bašić je za K1 napomenula da su zimske promene vremena još opasnije. Za razliku od zime, ljeti postoji opasnost od pregrijavanja. Međutim, bilo je slučajeva smrti zbog smrzavanja.
“Vrijedi napomenuti da ne možete odmah odvesti smrznutu osobu u veoma toplu prostoriju jer bi to moglo izazvati probleme sa krvnim sudovima. Sa patofiziološke perspektive, mi smo zatvoreni krvožilni sistem i uprkos prisustvu termoregulacionih centara, ali odgovor na sve vanjske temperature nije isti.Kada je vaš termoregulacijski centar šokiran, bilo da je izložen ekstremno niskim ili visokim temperaturama, tijelo se ne može u potpunosti prilagoditi.Sve informacije iz vanjskog svijeta, od ruku i stopala, do okoline, će doći do mozga.Mozak ih obrađuje i šalje u krvotok i receptore. Postoji veliki broj različitih tipova odgovornih receptora u krvnim sudovima. To dovodi do taloženja trombocita, protoka i distribucije krvi”, rekao je doktor i dodao:
“U hladnim uslovima, krv se distribuira do unutrašnjih organa kako bi se sačuvala toplota. Kada osobu koja je bila izložena hladnim uslovima odvedete u prostoriju koja je previše topla, naglo širenje okoline može dovesti do neprijatnih neuroloških stanja. Ova iznenadna proces uzrokuje nagli pad tlaka, usporava protok krvi i uzrokuje udaranje krvnih elemenata u zidove krvnih žila. Važno je postupiti s oprezom kako bi se izbjegle potencijalno ozbiljne posljedice”, objasnila je ona i dodala da takvo vrijeme može utjecati na pacijente s kroničnim bolesti.
“Ovo vrijeme pogoduje razvoju mnogih virusnih infekcija. Nakon COVID-19 više nismo svjesni postojanja drugih respiratornih virusa. Sada smo suočeni sa situacijom da su cijele porodice bolesne. Jedan od respiratornih virusa je karakteriše dugotrajan kašalj, koji traje od jednog do dva meseca, pa čak i do osam nedelja.Ovaj period je pogodan za infekcije koje nisu dobre za zdrave ili bolesne osobe.Osobe sa hroničnim srčanim oboljenjima ne vole hladno vreme i zbog toga su pogodno za blagu klimu. S druge strane, toplo vrijeme pogoduje nastanku bolesti kao što je angina pektoris.”
Ljudima se savetuje da redovno prate krvni pritisak, posebno zimi, kako bi sprečili naglo povećanje krvnog pritiska u popodnevnim i noćnim satima. Ove promjene se mogu pojaviti bez upozorenja, a pacijenti često osjećaju nelagodu, kratak dah i nepravilne otkucaje srca.
Nagle promjene tlaka mogu dovesti do tromboembolijskih komplikacija, moždanog udara i srčanih bolesti. Stoga je važno redovno držati pritisak pod kontrolom, jer krvni ugrušci mogu iznenada začepiti krvne žile, često bez ikakvih simptoma. Osobe sa srčanim oboljenjima bi trebalo da idu na ultrazvuk svake godine, dok se mlađim osobama preporučuje ultrazvuk tokom pregleda sistema. Važno je pratiti dimenzije ključnih arterija kao što su aorta, abdominalna aorta i karotidne arterije kako bi se prepoznali potencijalni rizici vezani za pikove pritiska“, zaključuje dr Snežana Bašić.
