Milorad Dodik, održao je javno obraćanje nakon sastanka vladajuće koalicije u RS-u. Tom prilikom uputio je niz uvredljivih, šovinističkih i historijski neutemeljenih izjava koje su odmah izazvale burne reakcije i osude, kako unutar Bosne i Hercegovine, tako i u širem regionalnom kontekstu.
Njegovi komentari nisu prvi takve vrste, ali intenzitet i sadržaj ovog obraćanja dodatno su zaoštrili političku i međunacionalnu atmosferu. Posebno su sporne tvrdnje koje se odnose na religijsku pripadnost Bošnjaka, osporavanje državnih institucija i status Distrikta Brčko.
-
Napad na institucije BiH i osporavanje legitimiteta Schmidta
Dodik je i ovaj put izrazio sumnju u legitimitet visokog predstavnika Christiana Schmidta, nazivajući ga “nelegalnim” i ističući da njegove odluke priznaju samo “muslimani”, kako on naziva Bošnjake. Ovaj izraz već je ranije kritikovan kao uvredljiv i reduktivan, budući da zanemaruje građansku i nacionalnu kompleksnost BiH.
Prema Dodiku, Schmidt nema zakonski osnov za djelovanje u BiH jer nije potvrđen u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. U svom govoru implicirao je da Schmidtove odluke nemaju pravnu težinu, iako je međunarodna zajednica jasno stavila do znanja da ga priznaje kao zakonitog visokog predstavnika.
-
Skandalozan poziv Bošnjacima da “se vrate pravoslavlju”
Najsporniji dio Dodikovog govora bio je direktan poziv Bošnjacima da “se vrate na pravoslavnu vjeru”. Prema njegovim riječima, to bi navodno bio “korektan prijedlog” koji bi Bosnu i Hercegovinu učinio “većinski srpskom” i omogućio njeno “normalno postojanje”.
“Rješenje za BiH je sljedeće: da se muslimani vrate na svoju staru pravoslavnu vjeru. Pokušavamo da dajemo konstruktivne prijedloge. Postoje dokazi da su naši preci prelazili na islam pod osmanskom prisilom. Zato je ovo za mene korektno rješenje”, izjavio je Dodik.
Ovakve izjave u suprotnosti su s osnovnim principima ljudskih prava i slobode vjeroispovijesti. Podsjećaju na narative iz najtamnijih perioda historije Balkana, kada su identitet i religija bili iskorišteni za opravdavanje nasilja i progona.
-
Revizionizam i opasna historijska manipulacija
Dodikovo insistiranje na tezi da su Bošnjaci zapravo potomci pravoslavaca koji su “prisilno prešli na islam” dio je šireg trenda historijskog revizionizma. Takav narativ zanemaruje višestoljetni identitet bosanskih muslimana kao posebne i priznate etničke i vjerske zajednice.
Tvrdnje da bi BiH mogla postojati jedino kao “većinski srpska država” poništavaju ideju multietničkog suživota i predstavljaju otvoreni napad na postulate Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je uspostavio ravnotežu među trima konstitutivnim narodima.
-
Status Brčkog kao nova tačka spora
Govoreći o Distriktu Brčko, Dodik je dao nejasan i kontradiktoran prijedlog da se “vrati Federaciji, ali 50 posto”. Ovaj komentar je dodatno zakomplikovao već delikatnu situaciju u tom administrativno specifičnom dijelu BiH, koji funkcioniše pod posebnom međunarodnom supervizijom i ima status neutralne teritorije između dva entiteta.
Dodik je ustvrdio da su Srbi u Brčkom većina i da je distrikt zamišljen kao “klin unutar RS-a”. Osporavanjem konačne arbitražne odluke o Brčkom, Dodik dovodi u pitanje međunarodni pravni okvir na kojem počiva teritorijalna cjelovitost Bosne i Hercegovine.
“Prestanite govoriti o Brčkom. Status Brčkog je riješen konačnom arbitražnom odlukom, i mi mislimo da je ta priča završena”, poručio je, iako je sam ranije osporavao taj isti status.
-
Zastupanje interesa RS-a kroz institucije Srbije
Predsjednik RS-a najavio je i inicijativu prema Srbiji da se u njenoj Narodnoj skupštini razmatra položaj Republike Srpske. Prema njegovim riječima, “RS je napadnuta iznutra” i “iza Bećirovića ostaje raspadnuta BiH”, aludirajući na djelovanje bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
Ovo direktno miješanje Srbije u unutrašnje poslove BiH otvara nova pitanja o narušavanju suvereniteta i stabilnosti države. Takođe, retorika o “raspadu BiH” i zadovoljstvu koje Dodik izražava povodom te mogućnosti šalje izuzetno zabrinjavajuće poruke.
“BiH nije ono za šta se predstavlja. Ona će se raspasti. I drago mi je zbog toga”, izjavio je Dodik, ne skrivajući svoje simpatije prema dezintegraciji države čiji je entitet formalno dio.
-
Poruke o “državnom interesu Srbije” i podrška RS-u
Na kraju obraćanja, Dodik je ponovio već poznati stav da Srbija treba stajati iza Republike Srpske. Izjavio je da je “odbrana Srba, ma gdje se nalazili, državni interes Srbije” i time dodatno podcrtao ulogu koju Beograd ima u političkom pozicioniranju RS-a.
“Srbija stoji iza Republike Srpske. Srbija je u svojim odbrambenim planovima rekla da je odbrana Srba, ma gdje se nalazili, državni interes. Ponavljam, nek se Bošnjaci vrate pravoslavnoj vjeri i Bosna i Hercegovina će biti većinski srpska i onda možemo zajedno graditi državu”, zaključio je Dodik.
U njegovim izjavama jasno se uočavaju poruke koje direktno podrivaju ustavni poredak BiH i potiču na religijsku i nacionalnu netrpeljivost. Mnogi ih smatraju ne samo provokativnim, već i potencijalno destabilizirajućim za cijeli region.
