Prvostepeno osuđeni Milorad Dodik ponovno je u središtu političkih tenzija zbog svojih izjava i planova koji direktno potkopavaju ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Njegova najnovija najava – formiranje posebnog izbornog sistema unutar entiteta RS – dodatno je rasplamsala zabrinutost javnosti i stručne javnosti, jer se radi o još jednom pokušaju udaljavanja od državnih institucija i pravnog okvira koji važi za cijelu zemlju.
Dodik je u intervjuu za beogradski list Politika potvrdio da će se ponovo kandidirati za predsjednika entiteta RS. Pritom je jasno poručio da ne priznaje autoritet Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH), najavljujući da će entitet u maju ove godine formirati vlastitu izbornu komisiju i organizirati izbore po entitetskom zakonu. “Zloupotreba procesa na nivou BiH nas neće spriječiti da sprovedemo izbore po našem zakonu”, izjavio je Dodik, implicirajući da institucije države BiH nemaju legitimitet na teritoriji RS.
Ovakve izjave predstavljaju nastavak višegodišnjeg pokušaja podrivanja ustavnog poretka BiH i centralnih institucija koje bi trebale osiguravati jednak pravni okvir za sve građane i oba entiteta. Dodik ovim pokušava stvoriti paralelne mehanizme upravljanja i pravne strukture u RS, što bi u suštini značilo dodatnu fragmentaciju već ionako složenog političkog sistema BiH.
“Neće biti važno šta misle po Europi, važno je šta misli narod ovdje. Pravo naroda je da bira”, dodao je Dodik, pokušavajući svoje jednostrane političke poteze prikazati kao demokratsku volju građana RS. Ipak, njegovo ignorisanje državnog Ustava i zakonskih procedura pokazuje da se radi o političkom manevru koji ima za cilj oslabiti državne institucije i dodatno polarizirati društvo.
Dodik je, kao i mnogo puta ranije, optužio Centralnu izbornu komisiju za “uzurpiranje nadležnosti”, a političko stanje u državi nazvao je “nakaradnim”. Po njegovim riječima, BiH funkcioniše kao “hibridna država”, u kojoj se pokušava silom nametnuti volja sarajevskog političkog centra. “Ovdje se vodi borba moći. Ili će oni putem hibridnih institucija dominirati, ili ćemo mi dokazati da nisu nadležni i da ovdje ne mogu da djeluju”, rekao je Dodik.
Nije se zaustavio samo na kritikama izbornih struktura. Dodik je dodatno zaoštrio retoriku optužujući Sud BiH i Tužilaštvo BiH za saradnju s “kriminalnim klanovima”, tvrdeći da tužioci djeluju nekažnjeno, bez odgovornosti, uprkos brojnim greškama koje navodno prave. Ovakve izjave ne samo da dodatno narušavaju povjerenje u pravosuđe, već direktno podstiču nepovjerenje među građanima i stvaraju atmosferu institucionalnog haosa.
Posebno je oštar bio prema političkom Sarajevu, koje je opisao kao “mjesto gdje se sva politika svodi na petljanje, mazanje i laganje”. Ovakva retorika dio je već ustaljene političke strategije kojom Dodik godinama pokušava delegitimizirati državni nivo vlasti, prikazujući RS kao žrtvu centralističkih ambicija Sarajeva.
Na spekulacije o svom mogućem hapšenju, Dodik je odgovorio da ne očekuje nikakve poteze od strane međunarodnih snaga, poput EUFOR-a, nazivajući cijeli proces protiv njega “širokom hibridnom akcijom čiji je cilj obezglavljivanje RS”. Dodik je time dodatno raspirio političke tenzije, pokušavajući cijeli pravosudni proces predstaviti kao napad na srpski narod i entitet.
Najdalje je otišao u svojim izjavama kada je implicirao da bi njegovo hapšenje moglo imati teritorijalne posljedice. Izjavio je da bi to moglo dovesti do pokretanja pitanja kontrole nad 49 posto teritorije BiH koju zauzima RS. “Bude li se tako odvijalo, ide i 49 posto naše teritorije”, rekao je, otvoreno sugerirajući mogućnost političkog i institucionalnog odvajanja entiteta, što je direktno suprotno Dejtonskom mirovnom sporazumu.
Dodik je čak posegnuo za historijskim narativima, rekavši da bi bilo “interesantno napraviti spisak viđenijih Srba koji su potisnuti od pedesetih godina prošlog vijeka, kada su se na scenu vratili muslimani koji su bili u ustašama i saradnici fašista”. Takve izjave, pored što su revizionističke, služe daljoj etničkoj polarizaciji i produbljivanju podjela u ionako krhkom bosanskohercegovačkom društvu.
Sve ovo ukazuje na nastavak opasne političke igre koja vodi zemlju ka još većim podjelama, uz ignorisanje osnovnih principa demokracije i vladavine prava. Dodik svojim izjavama i potezima ne samo da ugrožava institucionalni okvir BiH, već šalje poruku da su zakon i ustav za njega samo formalnost – prepreka koju treba ukloniti kad god se ne uklapa u njegove političke ambicije.
