U fokusu javnosti posljednjih dana našao se novi politički sukob između članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željke Cvijanović i Denisa Bećirovića. Povod za razmjenu oštrih izjava bio je odlazak Cvijanović u New York, gdje će prisustvovati redovnoj sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Bećirović je izjavio kako bi bilo poželjno da Cvijanović u UN-u zastupa stavove države BiH, a ne, kako je rekao, “svoje političke interese koji nisu u skladu s ustavnim poretkom”. On tvrdi da se Cvijanović ponaša protivustavno i protivzakonito, i najavio je da će o svemu informisati generalnog sekretara UN-a kao i ambasadore zemalja članica Vijeća sigurnosti.
-
Cvijanović: “Ustav jasno definiše ko je ko”
Na upit da prokomentariše Bećirovićeve izjave, Cvijanović je za agenciju Srna odgovorila da je Ustav BiH jasno definisao ovlasti članova Predsjedništva, uključujući i pitanje ko može predstavljati stavove države. Naglasila je da ne vidi ništa sporno u svom djelovanju.
„Ustav BiH je rekao ko je ko u Predsjedništvu i šta može biti stav BiH. Kako se on obraćao ranije, tako se i ja obraćam sad. I da se malo našalim – u tome je draž BiH“, izjavila je Cvijanović, uz dozu ironije.
-
“Ne zanima me šta Bećirović piše”
Odgovarajući na najavu Denisa Bećirovića da će njene stavove prijaviti međunarodnim institucijama, Cvijanović je bila kratka: „Realno, uopšte me ne interesuje njegov stav, niti šta će kome pisati. Niti je on taj koji procjenjuje moje stavove.“
Dodala je da posjeta UN-u nije nikakva vanredna situacija, već uobičajena praksa u okviru funkcije koju obavlja, te da Bećirović, po njenom mišljenju, pokušava politizirati nešto što bi trebalo biti tehničko pitanje.
-
Bećirović: “Ona je tamo uime države BiH”
S druge strane, Bećirović tvrdi da odlazak Cvijanović nije tehničke prirode jer, kako kaže, svako javno obraćanje u ime države nosi težinu i posljedice. On smatra da član Predsjedništva ne može djelovati samovoljno, bez usaglašenog stava institucije.
„To su redovne sjednice. Ja sam se prošle godine tri puta obratio. Najveći dio Vijeća sigurnosti dobro zna ko su glavni uzroci krize u BiH. Bilo bi dobro da Cvijanović zastupa stavove države BiH jer je ona tamo uime države BiH. Međutim, sudeći po njenim stavovima, ona radi na protivustavan i protivzakonit način“, izjavio je Bećirović.
-
Ko predstavlja državu?
U praksi, Predsjedništvo BiH kao kolektivni organ funkcioniše po principu konsenzusa. Međutim, taj konsenzus je u praksi rijetkost. Svaki član Predsjedništva često djeluje samostalno, oslanjajući se na vlastitu političku interpretaciju ustavnih ovlasti. U takvom sistemu, pitanje „ko predstavlja državu“ često postaje predmet političke borbe.
Iako su međunarodne institucije formalno upoznate s unutrašnjim složenostima BiH, izostanak jedinstvenog stava iz Sarajeva dodatno otežava komunikaciju s međunarodnim partnerima. Umjesto jedne poruke, često se šalju tri – svaka sa svoje strane.
-
Stare podjele u novom ruhu
Ova razmjena između Cvijanović i Bećirovića ne predstavlja izuzetak, već kontinuitet političke dinamike koja karakteriše rad Predsjedništva BiH. Dok Cvijanović dolazi iz političke stranke koja teži većem entitetskom suverenitetu, Bećirović se poziva na jedinstvo države i ustavni okvir u kojem nijedan član ne može istupati samovoljno.
Na terenu, međutim, BiH ostaje zemlja u kojoj različita tumačenja Ustava, zakonodavstva i političke odgovornosti dovode do situacija u kojima predstavnici institucija međusobno osporavaju legitimitet svojih odluka – čak i pred očima svijeta.