Da li ste se ikada zapitali ko je i kako odredio da je gornja granica za normalnu temperaturu 37 stepeni. Ovo nam je postavljeno kao standard i mi o ovome i ne razmišljamo, prihvatili smo to koa činjenicu. Ali da li je to tako tačno, da li treba preispitati ovu granicu normalne temperature. Da li se ona možda kroz godine promjenila?
Više od jednog stoljeća ukorijenjeno je u našem kolektivnom znanju da je tjelesna temperatura od 37 stupnjeva Celzijusa normalna, a sve iznad toga ukazuje na bolest. Toliko smo se navikli na tu ideju da je više ne dovodimo u pitanje. Međutim, pojavile su se nedavne studije koje predlažu alternativne vrijednosti za ono što čini tipičnu tjelesnu temperaturu.
Predloženu referentnu vrijednost od 37 stupnjeva uveo je Carl Wunderlich, njemački liječnik tijekom 19. stoljeća. Nakon prikupljanja informacija od 25.000 pojedinaca, što je ukupno iznosilo milijun mjerenja, Wunderlich je otkrio da je temperaturni raspon za zdrave osobe između 36,22 i 37,5 stupnjeva.
Nakon nekoliko mjerenja, osoba je došla do točne vrijednosti od 37 stupnjeva, što je utvrđeno kao aritmetička sredina svih mjerenja. Naknadno je uspostavio novi prag za pojavu vrućice, koji je postavio na 38 stupnjeva Celzijusa.
Vrijednost koja postoji stoljeće i pol ima značajan značaj u svojoj dugovječnosti.
Valjanost dugotrajne vrijednosti dovedena je u pitanje nedavnom studijom. Studija o kojoj je riječ analizirala je podatke o tjelesnoj temperaturi preko 126.000 osoba od 2008. do 2017. godine.
Prema studiji, srednja temperatura ljudskog tijela je 36,6 stupnjeva, što je značajno odstupanje od prethodne norme.
Postoji mnoštvo čimbenika koji mogu utjecati na očitanje temperature.
Razlog za ovo odstupanje značajno je pitanje i postavlja pitanje ima li ikakvog utjecaja na dijagnozu i liječenje infekcija. Određeni istraživači nagađaju da se varijacija može pripisati razlici u tehnikama mjerenja koje koristi dr. Wunderlich i suvremene medicinske prakse. Na primjer, dr. Wunderlich je navodno koristio termometre ispod pazuha koji su koristili duljinu stopala za mjerenje temperature, što je moglo dati drugačija očitanja za razliku od suvremenih metoda mjerenja tjelesne temperature.
Postoje različiti čimbenici koji mogu utjecati na očitavanje tjelesne temperature, uključujući, ali ne ograničavajući se na mjesto mjerenja, doba dana, uvjete okoline i nedavni unos hrane ili pića. Preciznost očitanja temperature ovisi o kalibraciji korištenog termometra, zbog čega je točnost ovih mjerenja nedosljedna. Ova odstupanja u očitanjima temperature pripisuju se nekoliko čimbenika, a brojni ih stručnjaci s tog područja smatraju odgovornima.
Pada li temperatura?
S druge strane, neki stručnjaci tvrde da su ljudi tijekom prošlog stoljeća postali hladniji. Prema studiji o tjelesnoj temperaturi, ovaj se trend pripisuje napretku u zdravstvu i cjelokupnom zdravlju. Bolje upravljanje infekcijama, poboljšana njega zuba i stvaranje lijekova kao što su nesteroidni protuupalni lijekovi i statini mogli su smanjiti slučajeve niske temperature, a time i prosječnu temperaturu.
Konsenzus među znanstvenicima je da konvencionalno i dugo uvriježeno shvaćanje od 37 stupnjeva Celzijevih kao standarda za temperaturu ljudskog tijela više ne vrijedi.
