Dugogodišnje shvaćanje da je normalna tjelesna temperatura 37°C sada se preispituje. Studije iz posljednjeg desetljeća sugeriraju kako se normalna tjelesna temperatura zapravo promijenila.
Povijesni Pregled
Standard od 37°C postavio je njemački liječnik Karl Wunderlich u 19. stoljeću. Na temelju milijun mjerenja temperature 25.000 osoba, utvrdio je prosječnu temperaturu zdravog tijela od 36,22 do 37,5°C, pri čemu je 37°C bilo aritmetičko sredstvo. Također, postavio je granicu febrilnog stanja na 38°C.
Novija Istraživanja
Međutim, nedavna istraživanja, koja uključuju podatke o tjelesnoj temperaturi više od 126.000 osoba iz razdoblja 2008. – 2017., pokazala su prosječnu temperaturu od 36,6°C. To ukazuje na značajno odstupanje od prethodno uspostavljenog standarda.
Razlozi Promjena
Stručnjaci raspravljaju o razlozima ovog odstupanja. Jedan od razloga može biti razlika u metodama mjerenja temperature između Wunderlichovog vremena i današnjih standarda. Wunderlich je koristio termometre postavljene ispod pazuha, dok su današnje metode preciznije i raznolikije.Osim toga, faktori poput vremena dana, okolišnih uvjeta i nedavne konzumacije hrane ili pića mogu utjecati na mjerenja. Varijacije u točnosti i kalibraciji termometara također doprinose razlikama u rezultatima.
Hipoteza o Hlađenju Tijela
Postoje teorije koje sugeriraju da su ljudi postali “hladniji” tijekom posljednjeg stoljeća, zbog napretka u zdravstvenoj zaštiti i ukupnom zdravlju. Unaprijeđenje liječenja infekcija, dentalna njega i razvoj određenih lijekova mogli su smanjiti učestalost subfebrilnog stanja, čime je i prosječna tjelesna temperatura snižena.
Zaključak
Na temelju ovih saznanja, stručnjaci se slažu da bi standard od 37°C trebalo revidirati. Iako se točna nova vrijednost još uvijek istražuje, jasno je da se standardi normalne tjelesne temperature mijenjaju i da je potrebno prilagoditi ih suvremenim saznanjima i uvjetima života.
BONUS ČLANAK:
Luk je niskokalorična začinska biljka prepoznatljive sumporaste arome koja potječe iz Azije i Bliskog Istoka. Već oko 5000 godina koristi se za jelo i u ljekovite svrhe. Njegova svestranost i zdravstvene prednosti čine ga nezamjenjivim sastojkom u kuhinji i prirodnoj medicini.
Kulturna i Kulinarna Vrijednost
Luk poboljšava okus gotovo svakog jela, bilo da se konzumira svjež u salatama i sendvičima, pirjan u juhama, varivima i gulašima, ili pečen s mesom. Uz mrkvu i celer, luk čini osnovnu namirnicu poznatog kulinarskog trojstva koje se koristi za pripremu soffritta, baze brojnih talijanskih jela.U svježem obliku, luk je iznimno ljut, ali dugotrajnom termičkom obradom postaje sladak i karameliziran. Također se može kiseliti i koristiti kao dodatak različitim jelima.
Zdravstvene Prednosti
Konzumacija luka, posebno u sirovom obliku, pruža brojne zdravstvene prednosti zahvaljujući bogatstvu hranjivih tvari:Vitamini i Minerali: Luk je bogat vitaminima A, C i E, te kalcijem, kalijem i magnezijem, koji su blagotvorni za ljudski organizam.
Kvercetin: Ova tvar snižava visoki krvni tlak, sprječava stvaranje plaka na stjenkama arterija i formiranje krvnih ugrušaka, smanjujući rizik od bolesti srca i krvožilnog sustava.
Antioksidansi: Luk je bogat antioksidansima koji jačaju imunitet tijela.
Protuupalno Djelovanje: Svojim protuupalnim svojstvima luk pomaže u borbi protiv upalnih procesa u tijelu.
Kalcij: Kao dobar izvor kalcija, luk je neophodan za zdravlje kostiju.
Testosteron: Konzumacija sirovog luka povećava razinu testosterona kod muškaraca i pomaže kod problema erektilne disfunkcije, prema studiji objavljenoj u časopisu Biomolecules.
Zdravlje Zubi: Iako mnogi izbjegavaju luk zbog neugodnog zadaha, istraživanja su pokazala da doprinosi zdravlju zubi.
Diuretik: Luk je odličan diuretik koji potiče rad bubrega.
Tradicionalna Medicinska Upotreba
U tradicionalnoj medicini, luk se koristi za liječenje različitih stanja:
Svjež Luk: Preporučuje se uzimanje 10 grama dnevno, postepeno povećavajući dozu. Koristi se za liječenje bronhitisa, tuberkuloze, želučanih problema, prostatitisa i drugih stanja.
Pečeni ili Sušeni Luk: Posebno koristan za srčane bolesti, hipertenziju, tuberkulozu i gastritis. Uzima se oralno, 50 do 100 grama 1 do 2 puta dnevno, prije obroka.
Obloge: Za kožne bolesti koriste se obloge od kuhanog ili pečenog luka.
Preporuke za Korištenje
Iako prirodni lijekovi i domaći recepti mogu biti korisni, ne smiju zamijeniti profesionalni medicinski savjet. Prije početka bilo kakve terapije, osobito ako imate postojeće zdravstvene probleme ili uzimate lijekove, preporučljivo je konzultirati se s liječnikom.
