Veoma često se govori o školskim programima,o sadržajim a koji su ovakvi ili onakvi, o tome koliko je nešto dobro objašnjeno ili ne.
Veoma česte su i reforme obrazovanja, pa se onda javljaju nove ideje i načini kako nešto usvojiti, mijenjaju se obimi sadržaja. Roditelji se često žale kako je sve preobimno i kako nije dobro objašnjeno gradivo odnosno nije objašnjeno na način da djeca tog uzrasta mogu razumjeti.
A kako se danas sve što se desi ili što se nije desilo mora objaviti na društvenim mrežama, tako je česta tema i kritika nastavnika, odnosno učitelja i njihovog načina objašnjavanja gradiva. I naravno da roditelji uvijek staju na stranu svoje djece pa se sva krivnja spušta na leđa učitelja.
Istina, ima i do učitelja ali ne toliko, oni treba da zadovolje potrebe nastavnog programa i da postignu one rezultate učenja koji bi trebali biti za taj uzrast. Učitelji uglavnom očekuju dobru saradnju sa roditeljima jer će tako, u svakom slučaju, odgoj i obrazovanje biti najučinkovitiji.
Ono našta se roditelji često žale je da su pitanja i zadaci često nejasni, da nije jasno šta se treba raditi. Takav je i ovaj primjer koja je majka jednog osnovca postavila na društvene mreže. Naime, učenik niže osnovne škole je dobio zadatak na testu da „napiše riječima sljedeće brojeve“, a dijete je to bukvalno shvatilo pa I napisao koji brojevi dolazi nakon tih brojeva.
Rješenje na testu nije bilo tačno a kako objasniti djetetu da njegov odgovor nije tačan kad je, generalno posmatrano, tačno odgovoreno na pitanje.
Znači, u ovom zadatku je nedostajala još riječ ili dvije u postavci zadatka kako bi definitivno bilo jasno šta se traži.
Ovaj zadatak je pogrešno shvaćen, ali se tako i ne može tretirati jer on, realno, nije napisao pogrešne odgovore. Jedna korisnica društvenih mreža tako je objavila bratov zadatak i napisala kako su mu jedva objasnili zašto je njegov odgovor bio pogrešan, jer dijete nije shvatalo šta se zapravo od njega tražilo u zadatku.
